U suvremenoj zdravstvenoj raspravi termin štetnost e cigarete postao je središnja tema među kliničarima, istraživačima i kreatorima javnozdravstvenih politika. Ovdje ćemo, bez ponavljanja naslova članka, sustavno proći kroz mehanizme djelovanja, dokazani i mogući utjecaj na pluća i ostatak tijela, rezultate ključnih istraživanja do danas te implikacije za prevenciju i savjetovanje pacijenata. Tekst je strukturiran kako bi zadovoljio informativne potrebe različitih čitatelja od laika do profesionalaca: od kratkih objašnjenja do detaljnijih analiza i praktičnih preporuka.
Elektroničke cigarete, e-cigarete ili uređaji za elektroničko isparavanje nikotina predstavljaju skup tehnologija koje zagrijavaju tekuće smjese (tzv. e-tekućine) pretvarajući ih u aerosol koji korisnik udiše. Sastav e-tekućina varira i uključuje: nikotin u različitim koncentracijama, otapala poput propilen glikola i biljnih glicerola, aromatske spojeve te eventualno tragove metala i kontaminanata. Upravo ta raznolikost čini procjenu štetnost e cigarete kompleksnom jer je izloženost korisnika ovisna o uređaju, načinu korištenja i sastavu tekućine.

Inhalacija aerosola pokreće imunološke odgovore: povećanu produkciju citokina, aktivaciju neutrofila i makrofaga te oksidativni stres u respiratornom epitelu. Dugotrajna ili ponovljena aktivacija može dovesti do kronične upale koja oštećuje alveolarne strukture, ometa ventilacijsko-perfuzijski odnos i smanjuje respiratornu rezervu.
Arome i otapala, kada se zagriju, mogu se kemijski razgraditi u reaktivne aldehide (formal-dehid, acetaldehid), akrolein i druge iritanse. Ti spojevi oštećuju sluznicu dišnih puteva, narušavaju mukocilijarnu funkciju i povećavaju osjetljivost za infekcije. Upravo su ovi procesi centralni pri raspravama o štetnost e cigarete u kontekstu kroničnih respiratornih bolesti.
Mode uređaja i kvaliteta grijača utječu na emisiju ultrafinih čestica i metalnih fragmenata (npr. nikal, kobalt, olovo). Te čestice lako prodru u alveole i mogu izazvati lokalne i sistemske posljedice, uključujući vaskularnu disfunkciju i sistemsku upalu.

Štetnost e cigarete ne završava u plućima. Nikotin ima snažne neurobiološke učinke, posebno opasne za razvijajući mozak adolescenata: poremećaji pažnje, povećan rizik od ovisnosti o drugim supstancama i moguće trajne neuroadaptacije. Kardiovaskularni sustav je također ugrožen: kratkoročno se bilježe povišenje krvnog tlaka, tahikardija i stimulacija simpatičkog sustava, dok dugoročni učinci uključuju rizik od aterogeneze posredovane oksidativnim stresom i endotelnom disfunkcijom.

Eksponiranost nikotinu tijekom trudnoće povezuje se s rizikom za poremećaje razvoja ploda, smanjenjem porođajne težine i mogućim neurološkim ishodima u djetinjstvu. Stoga se e-cigarete ne smatraju sigurnom alternativom za pušenje tijekom trudnoće.
Meta-analize i longitudinalne studije objavljene u posljednjih nekoliko godina ukazuju na sljedeće trendove: (1) jasni dokazi o kratkoročnim respiratornim i kardiovaskularnim efektima; (2) snažni signali o ovisnosti i povećanju početka tradicionalnog pušenja među mladima; (3) heterogenost podataka zbog različitih uređaja i sastava tekućina što otežava izravan komparativni zaključak o relativnom riziku u odnosu na cigarete.
Neka od glavnih ograničenja su: kratak vremenski horizont studija jer su e-cigarete široko dostupne tek desetak godina, varijabilnost u sastavu e-tekućina, konfuzija u populacijama (suvremeni korisnici često su i bivši ili aktivni pušači), te neujednačeno izvješćivanje o mode uređaja i intenzitetu korištenja. Sve to otežava definitivan kvantitativni izračun absolutne štetnosti.
Regulatorne agencije diljem svijeta pokušavaju balansirati između potencijala e-cigareta u pomaganju prestanka pušenja i rizika za javno zdravlje, osobito kod mladih. Nakon pojave epidemije EVALI i naglog porasta uporabe među adolescentima, mnoge zemlje su uvele strože kontrole okusa, ograničenja marketinga i programske mjere za sprječavanje pristupa maloljetnicima.

Za zdravstvene djelatnike: procijenite uporabu e-cigareta prilikom svake anamneze, raspravite o rizicima i potencijalnim koristima u kontekstu prestanka pušenja, i koristite dokaze temeljen na riziku pri individualiziranom savjetovanju. Za korisnike koji žele prestati pušiti, preporučuju se provjerene metode odvikavanja (farmakoterapija, kognitivno-bihevioralna podrška), a e-cigarete ne bi trebale biti preporučene trudnicama ili mladima.
Potrebne su dugoročne kohortne studije koje će jasno odvojiti efekte isključive uporabe e-cigareta od mješovite uporabe s klasičnim cigaretama, kao i studije koje kvantificiraju utjecaj različitih sastava tekućina i tehnologija grijanja. Istraživački prioriteti uključuju: mehanizme kancerogeneze, povezanost s kroničnim respiratornim bolestima, i utjecaj na ranjive skupine poput adolescenata i trudnica.
U jednoj rečenici: iako e-cigarete mogu predstavljati manji rizik od kontinuiranog pušenja klasičnih cigareta u određenim kontekstima, štetnost e cigarete je realna i višeslojna, uključuje respiratorne, kardiovaskularne i neurobiološke učinke te predstavlja posebnu prijetnju mladima i nepušačima. Odluke o regulaciji i kliničkim preporukama trebaju biti vođene najnovijim podacima i principom minimiziranja štete.
Poruke trebaju biti jasne: (1) nepušači ne bi trebali započinjati s vapingom; (2) mladi, trudnice i osobe koje pokušavaju zadržati apstinenciju trebaju izbjegavati e-cigarete; (3) za pušače koji ne uspijevaju s konvencionalnim terapeutskim metodama, razmatranje e-cigareta treba biti individualizirano i praćeno planom za prestanak.
Ključna zapažanja: štetnost e cigarete varira, ali je potvrđeno da aerosoli izazivaju upalni odgovor u plućima, mogu smanjiti imunološku funkciju i povećati rizik od akutnih i kroničnih respiratornih problema.
Važno je da zdravstveni sustavi implementiraju praćenje uporabe e-cigareta, provode edukaciju profesionalaca o prepoznavanju komplikacija povezanih s vapingom i podrže istraživanje koje će ispuniti trenutne praznine u znanju. Ujednačavanje regulative u pogledu sastojaka i standarda proizvodnje može značajno smanjiti nepredvidive rizike.
Procjena uključuje tri osnovne komponente: intenzitet i trajanje uporabe, sastav e-tekućine (prisustvo THC-a, atipičnih dodataka ili visokih koncentracija nikotina) i prisutnost drugih faktora rizika (postojeće plućne bolesti, trudnoća, mlada životna dob). Za visoki rizik preporučuje se savjetovanje i plan prestanka, a za niske rizike kontinuirano praćenje i edukacija.
Rastući tijek dokaza jasno ukazuje da štetnost e cigarete obuhvaća više dimenzija: akutne respiratorne incidente, potencijal za kronične promjene pluća, sistemske efekte i snažan javnozdravstveni problem među adolescentima. Dok regulatori i istraživači rade na preciznijoj kvantifikaciji rizika, preporuka za javnost ostaje konzervativna — izbjegavati uporabu kod nepušača i mladih te koristiti e-cigarete samo kao dio kontroliranih programa prestanka pušenja uz stručnu podršku.
Za one koji žele dublje razumjeti metodologiju studija preporučujemo konzultiranje najnovijih sustavnih pregleda, smjernica stručnih društava i izvješća javnozdravstvenih agencija koje redovito ažuriraju sažetke dokaza i preporuke.
Nije jednoznačno: neki dokazi sugeriraju manju izloženost određenim karcinogenima u usporedbi s tob. dimom, ali e-cigarete ipak izazivaju upalne i toksikološke promjene te dovode do rizika ovisnosti. Dakle, sigurnije u apsolutnom smislu nije isto što i sigurno.
Postoje studije koje pokazuju da su e-cigarete u nekim kontekstima učinkovitije od placebo pristupa za prestanak pušenja, no idealni pristup uključuje provjerene terapije (NRT, bupropion, vareniklin) i podršku savjetovanja. Ako se koriste, trebaju biti dio sveobuhvatnog plana za prestanak.
Simptomi mogu uključivati otežano disanje, kašalj, bol u prsima, povišenu temperaturu i brzo pogoršanje općeg stanja. U slučaju sumnje odmah potražite medicinsku pomoć.